MARIJANSKA SVETIŠTA U HRVATA

Mnogi bi se mogli zapitati: „Zbog čega vodič kroz hrvatska marijanska svetišta i komu je namijenjen?“ Međutim nema nikakve dvojbe da je on potreban, a namjena mu je čak i višestruka. Nije namijenjen samo ljudi­ma sklonima pobožnostima Blaženoj Djevici Mariji, iako će, nesumnjivo, najširi interes pronaći upravo među njima. Nije namijenjen ni isključivo vjernicima. No podrazumijeva se da će najviše pažnje privući među njima. S obzirom na pristup tematici, koji je ponajprije povijesni, a za­tim vjerski, mogao bi biti zanimljiv svakomu koga iole zanima povijest hrvatskog naroda, i to od samog doseljenja pa do danas. Dakle riječ je o povijesnom razdoblju dugom tisuću tristo godina. Najbliže susje­de Hrvatima tijekom brojnih stoljeća činile su velesile poput Franačke, Bizanta, Osmanlijskog Carstva, Habsburške Monarhije (Austro-Ugarske) i Mongolije u doba Džingis-kanovih nasljednika. Ovaj vodič govori o važnim događajima i osobama hrvatske povijesti, a neki su događaji i osobe potpuno zaboravljeni čak i među dijelom stručnjaka. Nadalje ovaj vodič mogao bi biti zanimljiv i ljubiteljima povijesti umjetnosti jer donosi podatke o umjetničkim djelima i građevinama, od kojih neka spadaju i u visoku umjetnost. Primjerice likovna djela Ivana Rangera u zagrebačkim Remetama, nekoliko arhitektonskih rješenja austrijskog ar­hitekta Hermanna Bolléa ili vrhunski primjer baroka u svetištu u Molvama nikoga ne bi smjeli ostaviti ravnodušnima. Ovaj vodič svakako bi tre­bao doprinijeti i razvoju vjerskog turizma, jer otkriva činjenice koje ljude mogu potaknuti da posjete neko od spomenutih mjesta. Naposljetku ovaj vodič može poslužiti i čovjeku koji nije zainteresiran ni za vjeru ni za kulturu, ali ga jednostavno intrigira sociološki fenomen ljubavi prema Mariji. Tako je Sv. Franjo Bogorodicu proglasio odvjetnicom i zaštitni­com svoga reda, a crkvicu Svete Marije Anđeoske (Porcijunkula) svojim duhovnim središtem u kojem se odlučio i rastati od ovozemaljskog živo­ta.

Pobožnost Blaženoj Djevici Mariji duboko je utkana u povijest hrvatsko­ga naroda. Stoga s pravom Mariju navodimo kao jednu od njegovih temeljnih odrednica. Hrvatski je narod kroz povijest štovanja Djevice Marije unio i neke osobitosti koje ne susrećemo nigdje drugdje u kr­šćanskom svijetu. Marijanski kult je važan, neizostavan i nenadomjestiv dio hrvatskog kršćanskog i nacionalnog identiteta, pa se kroz stoljeća neprekidno razvijao. Tomu u prilog ide činjenica da hrvatski narod ima više od tisuću crkava posvećenih Djevici Mariji, a među njima nešto manje od tri stotine ima status marijanskih svetišta u kojima hodočasnici posjećuju Gospine slike ili kipove. Tomu je tako od pokrštavanja hrvat­skog naroda, pa se ni samo pokrštavanje ne može gledati odvojeno od razvoja Gospinih pobožnosti. Taj jedinstveni proces možemo sa­gledati iz više kutova i detektirati nekoliko uzročno-posljedičnih veza.

SADRŽAJ

Uvod

Marijanski kult u hrvatskome narodu

Marija Bistrica

Aljmaš

Međugorje

Sinj

Remete

Trsat

Tamo gdje se Mariji obraćaš kao majci

ISTOČNA HRVATSKA

SREDIŠNJA I SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

JADRANSKA HRVATSKA