DOBROVOLJNA DIPLOMACIJA U DOMOVINSKOM RATU

DOBROVOLJNA DIPLOMACIJA U DOMOVINSKOM RATU

Cijena: 34.90 €

Autor: Vera Vanga

Broj stranica: 326

Broj fotografija: 150

Uvez: meki

Boja knjižnog bloka: crno-bijela

Format: 21x28 cm

Godina izdanja: 2026.

O knjizi

„Hrvatski ured“. Nije bilo potrebno reći ništa drugo, niti je bio potreban nastavak koji bi objašnjavao o kakvom je uredu riječ. A u tom je uredu bilo mnogo ljudi – dobrovoljaca. Jedan manji broj bio je fizički stalno prisutan, a znatno više njih bilo je u stalnom kontaktu. Neki su bili na terenu, drugi na “stand-byu” – uvijek spremni krenuti kamo god treba i učiniti što god je bilo potrebno. Studenti, profesori, generali, piloti, obavještajci, diplomati, nezaposleni – pojedinci svih profesija željeli su pomoći sanjanoj Hrvatskoj, koja je u tim vremenima doista bila apstrakcija. Činili su to bez plaće, naknade troškova ili dnevnica. Radnog vremena, jasno, nije bilo, a često su se nalazili i u fizičkoj opasnosti. Ponekad su jednostavno bili iscrpljeni od neprospavanih dana i noći te stresa uzrokovanog neizvjesnošću. Nema sumnje, svatko je nastojao učiniti najbolje i najviše što se moglo u tadašnjim okolnostima.

Zbog svega toga mnogi su zapisali ono čega se sjećaju – na način kako se sjećaju – iznoseći činjenice i emocije, ljude i događaje. Sve je to sadržaj ove knjige. Dobrovoljci u Hrvatskom uredu, osim što su radili kao prevoditelji i pratitelji timova PMEZ-a i UN-a na terenu, imali su ulogu hrvatskih diplomata u sjeni. Njihova je zadaća bila prenositi vjerodostojna zbivanja u Republici Hrvatskoj te ispravljati pogrešna mišljenja i zaključke promatrača i pripadnika UNPROFOR-a. Prije svega, oni su bili aktivni sudionici Domovinskog rata.

O AUTORICI:
Vera (Verica) Varga rođena 1943. u Zagrebu, pohađala IV. gimnaziju, studirala engleski i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Godine 1967. sa suprugom i sinom otišla u Kanadu. U Torontu se školovala na Ryrson Collegu i ostvarila karijeru kao licencirani posrednik za ugovaranje hipoteka (Ontario Mortgage Broker) u banci Nova Scotia.
U proljeće 1991. vratila se sa suprugom i sinovima u Zagreb. U kolovozu 1991. javila se u Ured Predsjednika RH kao volonter za rad pri Promatračkoj misiji Europske zajednice u hotelu “I” (danas hotel „Novi Zagreb“) u zagrebačkom Remetincu i odmah preuzela vođenje Ureda za vezu (Hrvatski ured) između Promatračke misije EZ-a i hrvatskih državnih institucija. Ured je ustrojila Vlada RH pod okriljem Ministarstva vanjskih poslova, kako bi održavao vezu s Misijom čija je glavna zadaća bila nadgledati primirje u zonama sukoba, prvo u Sloveniji i potom u Hrvatskoj, i to je bio njezin prvi stvarni iskorak u vanjsku i sigurnosnu politiku.
Godine 1995., nakon četiri godine volontiranja, bila je zaposlena u Promatračkoj misiji EZ-a i preuzela je dužnost šefa Ureda za prevođenje i organiziranje prevoditelja za rad Misije.
Godine 1998 Vlada RH ju je imenovala predstojnicom Ureda za europske integracije Vlade RH. U to vrijeme se s Ministarstvom vanjskih poslova uspostavila odlična suradnja zasnovana na jednostavnom razgraničenju – MVP je vodio vanjske procese, a Ured Vlade RH za europske integracije unutarnje procese. Vrlo je zaslužna za osnivanje Zaklade za studiranje na stranim sveučilištima diljem Europske Unije za magistre europskih integracija. Tako je obrazovano 180 visoko obrazovanih stručnjaka, koji su potpisali ugovore da će raditi u državnoj upravi najmanje tri godine.
Godine 2000. ured za europske integracije je postao Ministarstvo za europske integracije (MEI). Kao glavna tajnica ministarstva radila je na ustroju ministarstva počevši od organiziranja sektora ministarstva do zapošljavanja pomoćnog osoblja. Važno je bilo okupiti sposobne stručnjake za rad na europskim integracijama jer pred ministarstvom su bili veliki zadatci.
Godine 2004. brojna preklapanja u radu dovela su do spajanja dva ministarstva, MVP-a i MEI-a, jer je te procese bilo gotovo nemoguće razdvajati, te je tada bila imenovana državnom tajnicom MVPEI-a, gdje je i dočekala mirovinu. Glavni joj je zadatak bio koordinirati rad s diplomatima iz hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Njezin najveći doprinos bio je da im je olakšala rad i omogućila ostvarivanje njihovih planova za poboljšanje rada veleposlanstava i konzularnih predstavništva.