TVRĐAVA KAO ORGANIZIRANI SUSTAV OBRANE - Povijest, doktrina i praksa fortifikacijskih sustava od ranog novog vijeka do kraja Prvoga svjetskog rata

Tvrđave su stoljećima određivale granice država, štitile gradove i luke, nadzirale prometne pravce te usmjeravale kretanje vojski. U njihovim bedemima, podzemnim prostorima i topničkim položajima susretali su se vojna znanost, graditeljsko umijeće, tehnologija i svakodnevni život tisuća ljudi.

Ova knjiga prati razvoj tvrđave kao jednoga od najsloženijih sustava vojne organizacije. Objašnjava promjene fortifikacijskih koncepcija, utjecaj razvoja topništva na obrambenu arhitekturu te način na koji su tvrđave oblikovale gradove, krajolike i strateške planove država. Posebna je pozornost posvećena odnosu tvrđave i pojedinačne utvrde, unutarnjoj organizaciji obrane, zapovjednoj strukturi, tvrđavskom topništvu, opskrbi i prilagodbi sustava uvjetima modernoga ratovanja.

Spajajući povijest, vojnu teoriju, arhitekturu i analizu prostora, autor tvrđave promatra u njihovoj izvornoj funkciji: kao organizirane sustave namijenjene obrani, kontroli komunikacija i očuvanju vojne moći. Time knjiga pruža pouzdan okvir za razumijevanje fortifikacijske baštine, ali i svijeta vojnih ideja, tehnologije i ljudi koji su je stvarali.

O autoru:

Danijel Tatić (Pula, 3. svibnja 1976.) povjesničar je i publicist čije su profesionalne i autorske preokupacije usmjerene na vojne i političke procese dugoga 19. i ranoga 20. stoljeća, s osobitim naglaskom na razdoblje Prvoga svjetskog rata, povijest austrougarske Pule te fortifikacijsku baštinu Istre i jadranskoga prostora. Studij povijesti završio je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, gdje je diplomirao na temi nacionalno-integracijskih procesa Hrvata u Istri u 19. stoljeću.
Nakon završetka studija put ga je – poput mnogih – trbuhom za kruhom odveo u Zagreb, gdje od 2012. godine živi i djeluje kao izvršni urednik nakladničke kuće Despot infinitus, specijalizirane za izdanja iz područja vojne i političke povijesti. Kao suradnik VP-magazina za vojnu povijest Večernjega lista godinama sustavno objavljuje tekstove kojima čitateljima približava složenost vojne strategije, život na bojištima i svakodnevicu u pozadini. Posebno se ističe njegov dugogodišnji feljton o Prvome svjetskom ratu, koji od 2014. godine kronološki prati događaje na europskim bojištima, donoseći ujedno analitičke prikaze ključnih vojnih operacija.
Kao stručni suradnik Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli sudjelovao je u međunarodnom znanstvenom projektu „Adrifort“, usmjerenom na očuvanje i valorizaciju jadranskih fortifikacija. Dugogodišnjim istraživanjem pulskih utvrda, ratne luke i vojno-pomorske baštine nastoji rekonstruirati ne samo razvoj fortifikacijskoga sustava nego i njegovu ulogu u oblikovanju grada, njegova prostora i života stanovništva.

Poseban doprinos tim temama dao je knjigama Tvrđava Pula – fortifikacijski sustav glavne austrougarske ratne luke i Punta Christo – dva stoljeća najznačajnije utvrde pulskog fortifikacijskog sustava. U knjizi Pula u carstvu dvoglavog orla – Dani reda, parade i tramvajskog zvona svoje je istraživačko zanimanje proširio s vojnih objekata i ustanova na urbanu, društvenu i kulturnu svakodnevicu grada koji je kao glavna austrougarska ratna luka izrastao u jedno od najvažnijih vojno-pomorskih i kozmopolitskih središta Monarhije. Spajajući arhivsku utemeljenost s pripovjednom slikovitošću, nastojao je oživjeti svijet mornara, radnika, časnika i običnih građana koji su živjeli u sjeni pulskih utvrda, Arsenala i ratnih brodova.
Među njegovim ostalim knjigama izdvajaju se Prvi svjetski rat – Talijansko bojište, Feldmaršal Svetozar Borojević – životopis prešućenoga velikana i Male tajne Velikoga rata. Neke od njegovih knjiga objavljene su i na engleskom i njemačkom jeziku. Suautor je leksikona Prvi svjetski rat – dvostrani leksikon te knjiga Ideja Velike Srbije i Seljačka buna Matije Gupca. Sudjelovao je na brojnim predavanjima i okruglim stolovima, nastojeći vratiti dostojanstvo zaboravljenim temama i osobama vojne povijesti hrvatskoga i srednjoeuropskoga prostora.
Povijest, kao prostor razumijevanja i pripadnosti, nastoji približiti i najmlađima. U suradnji s ilustratorom Draženom Štebihom autor je dječjih brojnih povijesnih izdanja Hrvatski kraljevi, Hrvatski dvorci, Hrvatska vojska i Od prapočetka do Hrvatske: Putovanje kroz povijest za mlade istraživače, kojima hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu otvara novim generacijama kroz spoj znanja, pripovijedanja i slike.
Na Sveučilištu u Zadru pohađa poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Jadran – poveznica među kontinentima te je pred obranom doktorske disertacije Ratna luka Pula u Prvome svjetskom ratu, kojom zaokružuje višegodišnja istraživanja vojnoga, društvenoga i svakodnevnoga života glavne austrougarske ratne luke.