I FEEL KRANJSKA KOBASICA

Kako navodi autor u duhovito napisanom uvodu u knjigu kranjska kobasica jedan je od najžilavijih i najkoncentriranijih slovenskih nacionalnih simbola. Od prvog znanog spomena u slovenskom tisku 1849. godine pa do današnjih dana pokazivala je stabilnost, kontinuiranost i otpornost, osobine koje kod drugih materijalnih objekata označenih slovenstvom najvjerojatnije ne bismo mogli naći.

Kranjska kobasica je najčešći, najdominantniji, najzasitniji “kulinarski” označitelj za slovenstvo i za sve moguće u slovenstvo umočene stvari. “U nešto lepršavijem raspoloženju možemo reći da je svojevrsna slovenska kulinarska zastava. Bez kulinarske zastave – bez kranjske kobasice, dakle, Slovenci predstavljaju tek neprepoznatljivo i nepovezano mnoštvo kupuso-, krumpiro-, hm, bureko-ždera. Njome Slovenci mašu kada žele upozoriti na sebe, kada bodre nacionalna čuvstva, jačaju ponos. No također, što ovaj put nećemo servirati, i kad se svemu navedenome protive, podsmjehuju, kad sve to problematiziraju i karikiraju.”

Kranjska kobasica je dakle, kao što o raznim zastavama u suvremenim društvima utvrđuje Raymond Firth, “kondenzacijski simbol”, “fokus društvenih emocija”. Može se reći da je kranjska kobasica bila (i još uvijek jest) jedna od ključnih stvari u nacionalnom prepoznavanju i razlikovanju, jelo koje Slovence nije tovilo samo kalorijama, nego ih je mastilo i ponosom.