RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU: UKRAJINA IZMEĐU RATA I NESTABILNOSTI

Knjiga je nastala kao rezultat dvanaestogodišnjeg rada. Prve dvije studije o „ukrajinskoj krizi“ koje je objavio koautor knjige Mirko Bilandžić u magazinu Vojna povijest pod naslovima „Poučci ukrajinske krize: Ukrajina kao žrtva „Velike igre“ ili definitivni početak kraja unipolarnosti“ i „Ukrajina između Zapada i Istoka: ili između rata i mira“ u kojima su upravo u naslovima istaknuti ključni aspekti uzroka, razvoja i posljedica ukrajinske krize s predviđanjem stvaranja novog međunarodnog poretka i „kraja Ukrajine kao države koju smo do jučer poznavali“, istraživačka su misao vodilja na koju je tražen odgovor u idućih deset godina. Rezultat tih napora jest knjiga Ruska agresija na Ukrajinu: Ukrajina između rata i nestabilnosti. Pojedini dijelovi knjige, kao zasebne istraživačke cjeline u ranijem razdoblju, u različitim formama objavljivani su kontinuirano od početka bavljenja ukrajinskom tematikom. No, oni su već tada bili predviđeni kao dio cjelovite knjige zbog čega su u njoj i sadržani, bilo kao izvorni tekstovi ili, pak prerađene i dorađene tematske cijeline. Knjiga nije samo rezultat znanstvenih, teorijskih i empirijskih istraživanja. U njoj je sadržan i empirijski, know-how iz neposrednog promatranja i analize sukoba i rata u Ukrajini. Naime, koautor knjige Ivan Burazin u razdoblju 2018-2022. bio je zaposlen kao politički analitičar Posebne promatračke misije (Special Monitoring Mission – SSM) Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) za Ukrajinu. Tijekom čitavog razdoblja bio je stacioniran u gradu Luhansku, na separatističkom području, u tzv. Luganskoj Narodnoj Republici (LNR). Makar je njegova glavna dužnost bila analiziranje svih procesa na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini koji utječu na stanje (ne)stabilnosti, poseban fokus analitičkih razmatranja su bile ekonomske politike separatističkih entiteta, procesi izgradnje političkih institucija i militarizacija društva. Taj je dragocjeni know-how posebno korišten u interpretaciji aspekata ukrajinskog sukoba i ruske agresije.

O autorima:

Dr. sc. Mirko Bilandžić redoviti je profesor u trajnom izboru na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta utemeljitelj je i/ili nositelj niza kolegija: „Uvod u studije sigurnosti“, „Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti“, „Sociologija vojske i rata“, „Sociologija poslovnog odlučivanja“, „Sigurnosne studije: teorijski i metodološki pristupi“ te „Terorizam i društvo“ čime je na akademsku razinu u Republici Hrvatskoj uveo studije terorizma. Predaje i na Vojnom studiju Sveučilišta u Zagrebu gdje je (su)utemeljitelj i nositelj modula za vojnoobavještajnu specijalizaciju čime su prvi put u povijesti hrvatskog visokog obrazovanja obavještajne studije postale predmet poučavanja i nastave na akademskoj razini. U međunarodnom okružju predaje na Intelligence College in Europe te Swiss School of Business and Management Geneva. Nastavu izvodi na četiri doktorska studija: na Odsjecima za sociologiju i Informacijsko-komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta i na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na Sveučilištu Sjever, kao i na poslijediplomskom studiju Oftalmologija i optometrija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kao gost-predavač predaje i na međunarodnoj Ratnoj školi Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Suautor je programa poslijediplomskog specijalističkog studija „Upravljanje krizama“ na Sveučilištu u Zagrebu kojem je bio i voditelj 2011-2025. godine. Od 2008. do 2022. bio je glavni i odgovorni urednik znanstveno-stručnog časopisa Polemos za interdisciplinarna istraživanja rata i mira. Bio je sudionik, izlagač sa pozivnim predavanjima ili moderator na ukupno šezdesetak domaćih i međunarodnih konferencija te znanstvenih i stručnih skupova. Mentorirao je tristotinjak diplomskih, poslijediplomskih ili doktorskih radova. Obnašao je dužnost pročelnika Odsjeka za sociologiju te predstojnika Katedre za vojnu sociologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog sociološkog društva te Matičnog odbora za interdisciplinarno znanstveno područje, polje sigurnosne i obrambene znanosti (potpredsjednik od 2024.), a ranije Vijeća društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (2012-2013.), Society of Competitive Intelligence Professionals, Alexandria, USA (2008-2012.), Savjeta za prevenciju i suzbijanje terorizma Vlade RH (2009-2014.), European Commission, Security Scrutiny Procedure National Expert, FP7, Security Working Programm (od 2011.). Obavljao je funkciju direktora sigurnosti Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016. Kao rezultat znanstveno-istraživačkog rada objavio je deset knjiga, šezdesetak znanstvenih i stručnih radova te izradio pedestak prikaza i recenzija knjiga i radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Područja osobitog znanstvenog interesa su niz područja iz okvira prvenstveno sociološke znanosti i političkih znanosti: nacionalna sigurnost, međunarodna sigurnost, ekonomska sigurnost, terorizam, protuterorizam, obavještajne studije, komparativni sustavi nacionalne sigurnosti, te „business intelligence“ (poslovno-obavještajno djelovanje). Važnije njegove knjige su: Nacionalna sigurnost: prognoziranje ugroza (2019); Sport i nacionalna sigurnost: terorizam, špijunaža i korupcija u nogometu i ostalim sportovima (2019, suautor); Sjeme zla: uvod u studije terorizma (2014.), Poslovno-obavještajno djelovanje: Business intelligence u praksi (2008); Sjeverna Irska između rata i mira (2005.); Osnove nacionalne sigurnosti (2005., suautor) te Diplomacija i obavještajna aktivnost (1998.).
Dr. sc. Ivan Burazin docent je na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Od 2018. do 2022. bio je politički analitičar Posebne promatračke misije OESS-a u Ukrajini stacioniran na pobunjeničkom području u Luhanskoj oblasti. Analizirao je političke, vojne, ekonomske i društvene trendove na lokalnoj, nacionalnoj i sistemskoj razini i pripremao analitička izvješća. Kao sudionik više istraživačkih i promatračkih misija posjetio je sjeverni Irak (Kurdistan), Libanon i otok Lesvos. Kao gost predavač je držao predavanja na kolegijima Međunarodni odnosi i Međunarodno poslovanje na Libertas međunarodnom sveučilištu. Sudjelovao je u radu niza međunarodnih radnih skupina koje se bave sigurnosnim politikama te je izlagao na znanstvenim i stručnim konferencijama u svojstvu izlagača i pozvanog predavača. Pored znanstvenih i stručnih radova, pisao je recenzije radova i prikaze knjiga za znanstveno-stručne časopise Polemos, Politička misao i Crkva u svijetu. Član je uredništva znanstvenog časopisa Strategos. Autor je knjiga Hamas, Novorusija i IRA: terorizam kao pokret? (2024) i Kronike vremena sumraka: od Luhanska do arapskog Vijetnama (2025). Osim engleskog, aktivno se služi i ruskim jeziko